Hrvatski generalski zbor u posjeti Modruško-ogulinskom kraju
- Detalji
- Kreirano: Nedjelja, 22 Listopad 2017 22:03
Na poziv oštarskog župnika vlč. Antuna Luketića izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom generalom zbora Pavlom Miljavcem, posjetilo je nedjelju 22. listopada 2017. godine oštarsko Svetište Gospe od Čudesa te pohodilo Modruško-ogulinski kraj.
Nakon svete Mise u biskupijskom svetištu Gospe od Čudesa u Oštarijama posjetili smo u župnom domu „Knjižnicu biskup i filozof Nikola Modruški“. gdje nas je župnik oštarski i čuvar Svetišta vlč. Ante Lukić upoznao s poviješću svetišta. To najstarije marijansko svetište u Gospićko-senjskoj biskupiji je ujedno i župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u središtu Oštarija. Ova veličanstvena trobrodna crkva je izgrađena oko 1450. godine.
Za crkvu i svetište zaslužni su Frankopani, krčki knezovi koji su spojili hrvatski sjever i jug, a u kamenu zdanju kao da još uvijek prebiva duh popova glagoljaša i krbavskih, kasnije modruških biskupa. Dana 30. ožujka 1459. papa Pio II. (1458. – 1464.) izdao je svečano pismo (bulu), kojim obdaruje oprostima crkvu Blažene Djevice Marije, nazvane Čudotvornom (de Miraculis), jer je mjesto od davnine bilo poznato po čudesnim uslišenjima. Iz bule se razabire da je na istom mjestu postojala manja crkva oko koje se narod masovno okupljao, pa je zato izgrađena veća crkva.
Svetište Gospe od Čudesa okupljalo je sve više vjernika, Frankopani su otvorili gostionice (tal. – osteria), pa je selo Otočce dobilo novo ime koje se sačuvalo do danas – Oštarije. Godine 1521. Turci su zapalili crkvu i nakon toga se godinama urušavala. Nakon prestanka turske opasnosti, 1668. godine sagrađena je današnja župna crkva kojoj je kasnije dograđen i toranj, dok joj se ostali dio nastavio urušavati.
Na putu prema starom gradu Modrušu posjetili smo prvu crtu bojišnice i obrane Ogulinskog kraja na Pitomom Javoru. Ovdje su upaljene svijeće i održana je molitva za sve poginule branitelje. Kratko upoznavanje s prostorom i događajima u Domovinskom ratu održao je povjesničar Ivan Vuković.
O povijesti i značaju Modruša govorio je Predsjednik Katedre Čakavskog sabora Modruša gsp. Zvonko Trdić. Modruš je bio trgovačko, političko, kulturno i duhovno središte srednjovjekovne Hrvatske. Pohodili su ga kraljevi i plemići srednje Europe. Ostaci Modruške gradine – kastruma, u blizini Josipdola dio su Hrvatske povijesti iz Frankopanskih vremena. Na 670 metara nadmorske visine, ili 90 metara od podnožja, nalaze se ostaci utvrde zvane Tržan ili Tržan -grad, Širingrad i Trojangrad. Vrh čunjastog i strmog brijega na kojem se osovio kastrum Modruš, bilo je dovoljno zatvoriti bedemima i kulama kako bi bio neosvojiv. Kule i bedemi te unutrašnje građevine temelje se na živoj stijeni. Zato njegovi ostaci podsjećaju na utvrđeni romanički grad. Grad Modruš se razvio u podnožju i ravnom dijelu modruškog brijega s velikim prostorom zaštićenim obrambenim sustavom kula i bedema, čija je duljina bila oko 1200 metara. Ostaci zida se još mogu vidjeti na Modruškim padinama. Kratko je vrijeme Modruš sa svojim crkvama i samostanima bio sjedište biskupije a najveći razvoj doživljava u 15. stoljeću.
Osmanlijskim napadom 1494. godine, naselje Modruš, podno utvrde potpuno je uništeno i nikad nije obnovljeno, a danas i nema vidljivih tragova naselju. Utvrda Tržan na vrhu, služila je kao vojna granica sve dok je postojala prijetnja od invazije Turskih osvajača, nakon čega je napuštena. Ne postoje podaci da je ikada bila osvojena. Danas su samo ostaci utvrde svjedoci njene slavne prošlosti.
Prema zapisima modruškog župnika Antona Kregara iz 1850. godine, Modruš je bio rimski grad Marusium koga su utemeljili Grci nekoliko stoljeća prije. Tu se nalazio prapovijesni put, a kasnije i rimska cesta koja je spajala Senj i Sisak. Danas je trasa te ceste poznata kao Jozefinska cesta građena 1774.-1778. i temeljito obnovljena 1834.-1847.,a asfaltirana 1982. godine. Čak je u Domovinskom ratu Jozefina bila glavna prometna veza između sjevera i juga Hrvatske. Pokraj Modruša prolazi i suvremena autocesta između Zagreba i Splita, tako da će ruševine Gradine i dalje poticati maštu putnika namjernika.
Prema povijesnim podacima naziv Modruš ili Modruše se nije odnosio na neko posebno mjesto, već na šire zemljopisno područje, jer se ne spominje niti u popisu starih hrvatskih župa. Razlog zbog kojega je ovo područje važno jest zemljopisno i strateško važan položaj za širu okolicu. Zato je izgrađena utvrda Tržan, a kasnije i župski grad koji se počeo nazivati prema mjestu kojim je upravljao.
Modruška je županija krajem 11. i početkom 12. stoljeća obuhvaćala prostor sjeverno i istočno od Male i Velike Kapele, na jugu do Plitvica i uz tokove Korane, Mrežnice i Dobre do Kupe. Prvi puta se u dokumentiranom obliku spominje 1163. godine u ispravi kralja Stjepana koja se odnosi na teritorijalna prava splitske crkve. Drugo spominjanje Modruša je u ispravi kojom je Bela Treći 1193. poklonio Modruš kao leno Krčkom knezu Bartolu.
Na putu za Ogulin smo upoznali u selu Zagorje majku vlč. Ante Lukića te vidjeli jezero Sabljake.
U Ogulinu smo posjetili Zavičajni muzej u Ogulinu koji je smješten u renesansnom frankopanskom kaštelu što ga je krajem 15. st. dao sagraditi hrvatski plemić Bernardin Frankopan. U sklopu muzeja se nalazi Spomen soba poginulih, umrlih i nestalih branitelja ogulinskog kraja u Domovinskom ratu.
Spomen soba je sadržajno i prostorno povezana sa prostorom u kome se uređuje Zbirka Domovinskog rata. Kronološki prikaz Domovinskoga rata u ogulinskom kraju obuhvaća ustrojavanje vojnih postrojbi, od prvih nenaoružanih odreda do slavne ogulinske 143. domobranske pukovnije, te događaje koji su obilježili Domovinski rat u ogulinskom kraju; od osvajanja vojarni do vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom su oslobođeni okupirani hrvatski krajevi.
Po završetku obilaska Modruško-ogulinskog kraja u Župnom domu u Oštarijama je održan zajednički ručak na kojem su nazočili gsp. Zlatko Mihaljević načelnik Općine Josipdol i gsp. Dragan Rudančić, zamjenik predsjednika Općinskog vijeća Općine Josipdol. Gradonačelnik grada Ogulina gsp. Dalibor Domitrović i gsp. Željko Stipetić predsjednik Gradskog vijeća Grada Ogulina sudjelovali su s nama u programu na Pitomom Javoru i Modrušu.
U održanim prigodnim govorima je izražena želja za nastavak buduće suradnje između crkvene i lokalne vlasti s Hrvatskim generalskim zborom u promicanju povijesnog značaja ovog kraja te doprinosom u Domovinskom ratu u obrani od agresije te uspostavi samostalne i neovisne Republike Hrvatske.
Hrvatski generalski zbor zahvaljuje organizatoru ovog posjeta i domaćinu vlč. Antunu Luketiću na pozivu i iskazanoj brizi, kao i svim župljanima Oštarija koji su svojim trudom doprinijeli ovom događaju.
foto S.M.